Moj prvi susret s umjetnošću Pabla Picassa, genijalnog inovatora koji je zajedno s Georgesom Braqueom početkom prošlog stoljeća razvio kubizam, umjetnički pravac koji na posve nov, revolucionaran način prikazuje prostor i formu kroz geometrijske oblike i fragmentiranu perspektivu, i jednog od najutjecajnijih umjetnika 20. stoljeća, dogodio se prije otprilike 25 godina u bečkoj Albertini, na izložbi koja je uključivala i neke od njegovih ranih radova. Od tada do danas otkrivala sam njegovu umjetnost na razne načine, uvijek iznova očarana njegovom sposobnošću da svijet i život oko sebe interpretira kroz posve različite umjetničke pravce, od realizma i kubizma do klasičnih interpretacija.
Mogućnost da u Picassovoj umjetnosti uživam u Barceloni, gradu koji toliko volim, a koji je i veliki majstor volio, i u kojem je živio u nekoliko ključnih perioda svog života, jedna je od privilegija na kojoj sam zaista zahvalna. Životu. I mojoj kćeri, koja je u katalonskoj prijestolnici odlučila stvoriti svoj dom.
Veza Picassa i Barcelone
Svoje formalno umjetničko obrazovanje Pablo Picasso započeo je 1895. godine kao 14-godišnji tinejdžer, u Školi likovnih umjetnosti La Llotja u Barceloni, u kojoj je njegov otac, koji je bio umjetnik i učitelj, dobio posao. Ova škola pružila mu je osnovno znanje o likovnim tehnikama i principima umjetnosti te mu dala temelje za daljnji razvoj kreativnosti i umjetničkog stila. Premda je Picasso često izražavao nezadovoljstvo konvencionalnim pristupom škole, i brzo pokazao svoju želju za eksperimentiranjem i inovacijama, mnoga njegova rana djela nastala su upravo tijekom godina školovanja u La Llotji.
Godine 1904. Picasso seli u Pariz, no Barcelona ostaje važan izvor inspiracije za njega. Vraćao joj se često i rado, a kao dio boemske umjetničke zajednice posjećivao je poznate kafiće među kojima je posebno mjesto imao Els Quatre Gats (4 mačke), ključno barcelonsko okupljalište umjetnika, pisaca i intelektualaca tog vremena, mjesto na kom je Picasso imao i svoju prvu samostalnu izložbu.
El Quatre Gats, Barcelona
Picassov muzej u Barceloni
Vrijeme provedeno u Barceloni bilo je izuzetno važno za Picassov umjetnički razvoj, što se može vidjeti u mnogim njegovim djelima iz tog razdoblja. Neraskidiva veza umjetnika i grada potvrđena je 9. ožujka 1963. godine, kada je u Carrer Montcada otvoren Museu Picasso. Svoja vrata muzej je otvorio ponajprije voljom samog umjetnika, no i zahvaljujući odlučnosti i angažmanu nekoliko drugi ljudi. To su, prije svega, njegov osobni tajnik i veliki prijatelj Jaume Sabartés, čija je kolekcija Picassovih djela bila izvorna jezgra muzejske zbirke, Jacqueline Picasso, umjetnikova supruga, članovi civilnog društva Barcelone koji su bili i Picassovi obožavatelji i prijatelji, posebno obitelji Gaspar i Gili, i konačno, Gradsko vijeće Barcelone. No, povijest Muzeja ne bi bila ista bez ključnog događaja koji se zbio 1970. godine, kada je Picasso odlučio darovati gradu Barceloni sva djela koja su do tada čuvali njegovi rođaci u obiteljskoj rezidenciji u Passeig de Gracia. Danas je u Museu Picasso izloženo više od 5.000 Picassovih djela, što ga čini jednom od najopsežnijih zbirki radova ovog umjetnika na svijetu.
Putovanje u prošlost
Posjeta Muzeju Picasso nije samo razgledavanje bogate muzejske zbirke djela velikog umjetnika, već i neodoljivo putovanje u prošlost. Naime, muzej se nalazi u povijesnom dijelu Barcelone, u gotičkoj četvrti El Born, u Carrer de Montcada, jednoj od najživopisnijih ulica katalonske prijestolnice. Smješten je u pet povezanih srednjovjekovnih palača koje zajedno čine Carrer de Montcada jednim od najznačajnijih povijesnih i kulturnih centara u Barceloni, osobito u kontekstu Muzeja Picasso. Radi se o Palau Aguilar, Palau del Baró de Castellet, Palau Meca, Palau Finestres i Palau Mauri, palačama na kućnim brojevima od 15 do 23, čija prekrasna dvorišta zasvođena drvenim i ciglenim ulazima, arkade i stubišta koja datiraju iz 13. stoljeća, pa čak i iz rimskog doba, daju dojam putovanja kroz vrijeme. Ništa manje dojmljiva nije ni unutrašnjost muzejskih prostora - zadivljujući, izrezbareni, kasetirani stropovi i prekrasne neoklasične sobe s baroknim motivima same po sebi su umjetnička djela u kojima će uživati svaki zaljubljenik u arhitekturu i umjetnost.
Djela izložena u muzeju Picasso
Picassova djela izložena su u tri cjeline: slike i crteži, gravure i keramika. Značajan prostor posvećen je umjetnikovim ranim godinama i razdoblju usavršavanja, što ga čini ključnim za razumijevanje njegovog umjetničkog razvoja. Prikazuje radove iz njegove mladosti i formativnih godina, uključujući period kada je živio u Barceloni.
U zbirci su tako poznata djela poput „First Communion", djelo iz 1896. godine na kom je 15-godišnji Picasso naslikao svoju sestru Lolu tijekom prve pričesti, pokazavši svoju ranu tehničku vještinu i realizam.
The First Comunion, Picassovo prvo veliko djelo; slika je predstavljena na Izložbi likovnih umjetnosti i obrta održanoj u Barceloni 1896. godine.
"Science and Charity" iz 1897. godine još je jedno rano remek djelo koje prikazuje Picassovu tehničku vještinu u mladim godinama.
Science and Charity (ulja na platnu, Barcelona, 1897.)
Iako većina Picassovih najpoznatijih djela iz Plavog i Ružičastog Perioda nije u ovom muzeju, u zbirci je, ipak, nekoliko važnih primjeraka koji prikazuju prijelazne faze njegova rada. U zbirci je i „Portrait of Jaume Sabartés with ruff and hat" iz 1939. godine - portret Picassovog bliskog prijatelja i tajnika, Jaumea Sabartésa, djelo kojim Picassovu pokazuje svoju sposobnost kombiniranja klasičnih i modernih elemenata.
Portrait of Jaume Sabartés with ruff and hat, portret Jaumea Sabartésa (1939.)
U sobi posvećenoj "Plavom razdoblju", nalaze se i "Krovovi Barcelone", ulje na platnu koje prikazuje pogled iz urbane perspektive na krovove Barcelone.
Krovovi Barcelone, ulje na platnu (Barcelona, 1902.)
Iz Picassovog klasičnog perioda, u kom se vraća figurativnom izrazu, datira slika „Harlequin", djelo koje prikazuje harlekina, koji je jedan od čestih motiva u umjetnikovom opusu.
Harlequin, ulje na platnu (Barcelona, 1917.)
U dijelu muzeja koji bi se mogao nazvati „sobom s golubovima“, nalazi se i ulje na platnu „The Pigeons“ iz 1957. godine, kojim je Picasso ovjekovječio svoju ljubav prema golubovima. Ovo djelo dio je serije koja istražuje jednostavne, svakodnevne prizore s naglaskom na boje i kompoziciju. Picasso je naslikao devet platna s golubovima koji su se gnijezdili i brčkali na balkonima njegovog studija u La Californie Villa u Cannesu u Francuskoj. Slike su to blještavih boja koje očaravaju ljepotom Mediterana, bujnim zelenilom i sjajem bijelih golubova, a čije je stvaranje predstavljalo svojevrsni odmor od zahtjevne studije "Las Meninas".
The Pigeons, ulje na platnu (Cannes, 1957.)
Velázquez, Las Meninas i Picasso
Diego Velázquez, slikar kralja Filipa IV, naslikao je godine 1656. godine “Las Meninas”, sliku koja prikazuje petogodišnju princezu Margaritu, kraljevu kćer.
Picasso je cijeli život bio veliki obožavatelj Velázquezova djela. Tijekom ljeta 1895., na putovanju između La Coruñe i Málage, kao trinaestogodišnji dječak imao je priliku, kako sam kaže, „suočiti se, po prvi put, sa svojim idolima. Čekali su me u Museo del Prado. Od tada, Velázquezova slika Las Meninas ostala je fiksirana u mojim mrežnicama, na opsesivan način. Mislim da sam već tada donio, čak i podsvjesno, odluku da napravim svoju verziju Las Meninas koje su sada, kao donacija, u Barceloni."
Picassova dekonstruirana kubistička verzija Velázquezovih "Las Meninas", slike koju je proučavao mnogo godina, izložena u Museu Picasso.
Serija radova Las Meninas nastala je u razdoblju od 1955. do 1957. godine, i predstavlja iscrpnu analizu, reinterpretaciju i posve novu kreaciju Las Meninas Diega Velázqueza. Iz ove fantastične serije radova, u Picassovom muzeju u Barceloni nalaze se 44 ulja na platnu, 2 crteža i jedna grafika. Ovu serija radova za umjetnika je predstavljala cjelinu, i kao takvu, u svibnju 1968. darovao ju je muzeju u Barceloni, u znak sjećanja na Jaimea Sabartésa, svog bliskog prijatelja i tajnika, koji je preminuo iste godine.
The Meninas (Infanta Margarita María), ulje na platnu, Cannes, 1957.
Četrnaest od četrdeset pet interpretacija Picassovih "Las Meninas" posvećeno je princezi Margariti (1651.–1673.), središnjoj figuri Velázquezove kompozicije. Kao i na Velázquezovoj, pozornost privlači pogled koji je naglašen crvenilom u jednom oku. Lik je okrenut ulijevo, iako je pogled frontalan – primjer Picassovih „lica u profilu“.
Ne samo slikar, Picasso je bio vješt keramičar
U muzeju se nalazi i oko 40 keramičkih komada tanjura, zdjela i vaza, koje je Picasso dovršio u kasnijim godinama svog iznimno svestranog života, a koji se odlično uklapaju u raskošni interijer muzeja.
Keramički radovi Pabla Picassa.
U nastavku je još nekoliko meni iznimno dragih Picassovih djela koja se nalaze u Museu Picasso.
I za kraj, meni najdraža Picassova izjava: „Trebalo mi je četiri godine da slikam kao Raphael, ali cijeli život da slikam kao dijete.”
Woman with green stockings, ulje na platnu (Barcelona 1902.)
Decorated frame, ulje na platnu (1903.)
Woman with Mantilla (Fatma), ulje na platnu (1917.)
La senyora Canals (Benedetta Blanco), ulje i ugljen na platnu, (Paris, jesen 1905.)
Two Figures and a Cat, grafitna olovka, akvarel i potezi plave masne olovke ili plave pastele na papiru (Barcelona 1902.-1903.)